Velika subota: Šta na ovaj dan (ne) treba raditi?

Hrišćanske crkve i vernici u molitvi obeležavaju drugi dan hrisćanske žalosti, posle Velikog petka - dana raspeća i smrti Hristove.


Velika subota je dan koji je Hristos proveo u Hadu pa je običaj da se taj dan provodi u tišini bez bogosluženja u hramovima, a prva vaskršnja liturgija služi se tačno u ponoć.


Velika ili Strasna subota, drugi dan hrišćanske žalosti nakon Velikog petka kada je Hrist razapet na Golgoti, praznik posvećen uspomeni na pogreb Isusa Hrista i njegov silazak u Ad. Ona je deo Strasne sedmice i uvod u Vaskršnje praznike. Pravoslavna crkva i vernici veruju da je Hristos bio toga dana telom u grobu, a duhom u Adu, a u isto vreme “na prestolu bio sa Ocem i Duhom, samim tim što je On sveprisutni Bog, neodvojiv od druga dva lica Svete Trojice”. Na taj dan je Isus Hristos pokazao da je došao kraj starom veku koji je bio obeležen svetkovanjem subote, i otpočeo novi vek u kome se svetkuje dan njegovog vaskrsenja – nedelja.

Na ovaj poslednji dan nedelje stradanja i smrti vernici celivaju plaštanicu na Hristovom grobu koja se na Veliki petak svečano iznosi pred pravoslavne oltare, i krajem dana u subotu, pred slavlje Vaskrsenja, uz poseban ritual ophoda oko crkve unosi u oltar. 

Na Veliku subotu nema bogosluženja a prva varskršnja liturgija svetog Vasilija Velikog počinje tačno u ponoć kada i praznik Vaskrsenja.

Sveštenici u pravoslavnim hramovima se u znak vaskršnje radosti i pobede na smrću presvlače u svetle odežde i u osvetljenoj crkvi čitaju Jevanđelje o radosnoj vesti anđela.

Početak vaskršnjeg slavlja oglašava se zvonima na pravoslavnim hramovima koja prvi put zvone posle dana žalosti kada se umesto liturgija služe carski časovi a bogosluženja najavljuju drvenim klepalima.

Foto: astrosajt.blogspot.com

Narod u hramovima odgovara molitvom na horsko pojanje anđela i sa upaljenim voštanicama iščekuje Vaskrsenje, najradosniji praznik pobede života nad smrću koji je osnova hrišćanske vere. Ovaj obred se poštuje u svim pravoslavnim hramovima a u Jerusalimu se sva događanja vezuju za crkvu Groba Hristovog gde vernici svake godine na Veliku subotu prisustvuju čudotvornoj pojavi -blagodatnog ognja".

U hramu Svetog Groba u Svetoj zemlji već vekovima jerusalimski patrijarh uznosi ugašeno kandilo koje se samo pali i taj oganj prenosi na sveće okupljenih vernika, a oni dalje svojim bližnjima i u svoje hramove.

Običaji nalažu da se na današnji dan nikako ne stvara velika buka, preglasna muzika, a posebno je važno da na današnji dan izbegavate psovke i svađe. Crkva ne podržava intimne odnose na današnji dan, štaviše i supružnicima su zabranjeni.

Onima koji su na Veliki petak postili, dozvoljeno je da popiju malo crnog vina, a kućni poslovi i rad u bašti se nikako ne preporučuju.

Ručni rad, vez, lov i ribolov su takođe poslovi koje treba izbegavati, a posebno u ruralnim sredinama nije dozvoljeno klanje stoke ili živine. 

Običaju nalažu da se grobovi mogu posetiti radi čišćenja, post je i dalje obavezan, a voda je neizostavna u ishrani vernika. Obroci bi trebalo da obiluju hlebom, voćem i povrćem.

Na Veliku subotu je važno da se oprašta i da se traži oprost.

Na ovaj veliki dan važno je da ga provedemo u korist naše duše, veoma je bitno osetiti kroz šta je Spasitelj prošao zbog ljudi, a radost vaskrsenja će nakon toga doći i zameniti tugu.

Trudite se da na današnji dan budete što spokojniji, da živite u hramoniji sa svojom porodicom i da praštate.

Prema raširenim narodnim običajima, kako bi kući “krenulo nabolje”, na ovaj dan valja da se učini neko dobro delo. To je jedna stvar, koja nikako ne sme da se zaboravi, uz one već ustaljene običaje, koji nalažu da se na Veliku subotu očisti kuća, sredi ruho, farbaju jaja pre izlaska Sunca, jednom rečju, u celini pripremi – za doček Vaskrsa.

Na veliku subotu se ne radi u polju i žene ne rade ručne radove. U kućama koje su imale smrtni slučaj, jaja se farbaju u tamno crveno, crno ili “maste” u čađi. Jaja, shodno  narodnom verovanju valja da boji isključivo ženska čeljad.

DA LI TREBA POSTITI NA VELIKU SUBOTU ILI NE: Pravilinik ishrane za ovaj veliki dan

Da li treba postiti na Veliku subotu pitanje je koje mnogi pravoslavci često postavljaju!

Velika subota je dan kada se tihuje i moli. To je dan kada je Hristos sišao u Had da propoveda jevanđelje mrtvima, kako bi pokazao da je došao kraj starom veku koji je bio obeležen svetkovanjem subotnjeg dana i otpočeo novi vek u kome se svetkuje dan Njegovog Vaskrsenja.

Kada je ovaj dan u pitanju mnogi pravoslavci su u nedoumici da li treba postiti na Veliku subotu ili ne.

Sveštenici, naime, kažu, da iako subota važi za dan kada se po pravilu ne posti, a za vreme posta rešava se na ulju, na Veliku subotu treba postiti isto kao i na Veliki petak.
Share on Google Plus

Astro sajt: Info

INFOrmacije i saveti za ljude otvorenog duha.
    Blogger Comment
    Facebook Comment

0 коментара:

Постави коментар